Zakon o strancima 2025./2026.: Sve ključne izmjene za rad i boravak stranaca u Hrvatskoj

Zakon o strancima u Hrvatskoj: Što donose izmjene iz 2025./2026.?

Republika Hrvatska donijela je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji je Hrvatski sabor usvojio 15. svibnja 2026., a stupio na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama. Pročišćeni tekst Zakona o strancima vrijedi od 15. ožujka 2025. Nove odredbe donose brojne promjene za državljane trećih zemalja koji žive, rade ili planiraju doći u Hrvatsku, ali i za poslodavce.

Tko se smatra strancem u smislu zakona?

Državljanin treće zemlje je svaka osoba koja nema državljanstvo države članice EGP-a niti Švicarske Konfederacije. Zakon propisuje uvjete ulaska, kretanja, boravka i rada takvih osoba u Republici Hrvatskoj. Izuzetak čine osobe sa statusom Hrvata bez hrvatskog državljanstva – oni se ne smatraju strancima.

Ključne novosti u Zakonu o strancima

1. Nova pravila za dugotrajne vize (viza D)

Uz standardnu dugotrajnu vizu s rokom do 6 mjeseci, uvodi se nova kategorija dugotrajne vize do 365 dana za specifične kategorije, kao što su:

• Vozači teretnih vozila u međunarodnom cestovnom prijevozu zaposleni kod inozemnog poslodavca
• Vozači autobusa na redovitim međunarodnim linijama između Hrvatske i treće zemlje

Ova je viza moguća i za sezonske radnike kojima je izdana dozvola za boravak i rad na rok do tri godine.

2. Obveza učenja hrvatskog jezika za radnike iz trećih zemalja

Jedna od najvažnijih novih odredbi uvodi obvezu poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma (razina A1.1) za radnike iz trećih zemalja koji u Republici Hrvatskoj borave najmanje godinu dana na temelju dozvole za boravak i rad. Ova obveza vrijedi od lipnja 2027. (godinu dana od stupanja zakona na snagu).

• Tko je dužan položiti ispit? Radnici iz trećih zemalja s dozvolom iz članka 97. Zakona i radnici na obnovi zgrada oštećenih potresom (čl. 110. t. 32.)
• Tko ne mora? Oni koji su završili školovanje u RH ili govore južnoslavenskim jezikom, te sezonski radnici
• Tko snosi troškove ispita? Poslodavac
• Dokaz o položenom ispitu mora biti dio evidencije o radnicima kod poslodavca

3. Promjene uvjeta za mišljenje HZZ-a (dozvola za boravak i rad)

Izmijenjeni su financijski uvjeti koje poslodavac mora zadovoljiti da bi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) dao pozitivno mišljenje za zapošljavanje stranog radnika:

• Poslodavac – pravna osoba: Priljevi po transakcijskom računu u zadnjih 12 mjeseci od najmanje 100.000 eura (povećano s prethodnih 10.000 eura mjesečno)
• Poslodavac – fizička osoba: Priljevi od najmanje 40.000 eura u zadnjih 12 mjeseci
• Udio domaćih radnika: Broj radnika iz RH, EGP-a ili Švicarske na puno radno vrijeme mora biti najmanje 20 % broja zaposlenih radnika iz trećih zemalja (povećano s 16 %)
• Za deficitarna zanimanja: omjer je 10 % (povećano s 8 %)
• Poslodavcu u zadnjih 6 mjeseci nije smio biti blokiran račun dulje od 30 dana

4. Olakšana promjena poslodavca – nove odredbe

Radnici iz trećih zemalja dobivaju veće mogućnosti promjene poslodavca unutar trajanja dozvole za boravak i rad:

• Promjena poslodavca moguća je nakon 6 mjeseci rada kod prvog poslodavca
• Iznimno ranije – ako je pokrenut postupak zbog kaznenih djela iz radnih odnosa, inspekcijski postupak, sudski postupak za zaštitu dostojanstva ili ako plaća nije isplaćena na vrijeme
• Novi poslodavac mora obavijestiti policijsku upravu u roku od 3 dana od sklapanja ugovora o radu
• Rok za odlučivanje je 45 dana od uredne obavijesti

5. Proširena dopuštena nezaposlenost

Ako je radnik bio izložen posebno iskorištavajućim radnim uvjetima, dopušteno razdoblje nezaposlenosti produljuje se za 3 dodatna mjeseca. Radnici su dužni obavijestiti HZZ o nezaposlenosti u roku od 5 dana, aktivno tražiti posao i prihvatiti ponuđena zaposlenja.

6. Sezonski radnici – dozvola do 3 godine

Uvedena je nova kategorija dozvole za boravak i rad za sezonske radnike s rokom do 3 godine za istog poslodavca, uz ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Unutar tog roka radnik može raditi do 90 dana ili do 9 mjeseci godišnje.

7. Studiranje – produljeni rok boravka

Studentima se privremeni boravak u svrhu studiranja može odobriti do kraja predviđenog trajanja studijskog programa, a najduže do 3 godine, umjesto dosadašnje godinu dana. Uvjet je dostava potvrde o upisu svake akademske godine do 31. listopada.

Studenti mogu bez dozvole raditi do 25 sati tjedno (povećano s 20 sati).

8. Prava radnika iz trećih zemalja – jača zaštita

Nova odredba (čl. 138.a) jamči radnicima iz trećih zemalja jednaku zaštitu prava iz radnog odnosa kao i domaćim radnicima, uz mogućnost sudske zaštite. Dodan je i pravo na mirovinu pri odlasku u treću zemlju pod istim uvjetima kao i za državljane RH.

9. Trgovanje ljudima i posebno ranjive osobe – bolje od 2 europske direktive

Pravo na privremeni boravak i rad bez posebnih dozvola zadržavaju žrtve trgovanja ljudima i osobe s humanitarnim razlozima boravka.

10. Dubinska provjera na granici (nova EU uredba)

Implementacijom Uredbe (EU) 2024/1356 uvodi se dubinska provjera za sve državljane trećih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete za ulazak. Provjera se provodi u posebnim objektima Ministarstva unutarnjih poslova, a osobe u provjeri ne smiju bez odobrenja napustiti objekt. Uspostavlja se i Nezavisni Mehanizam praćenja koji nadzire poštivanje temeljnih prava, a provodi ga Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Uvjeti za odobrenje boravka – što je ostalo isto?

Temeljni uvjeti za privremeni boravak ostaju nepromijenjeni – valjana putna isprava, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje i nekažnjavani status. Privremeni boravak odobrava se u svrhu rada, studiranja, istraživanja, spajanja obitelji, životnog partnerstva, humanitarnih razloga, useljavanja iseljeništva te za digitalne nomade.

Rokovi prijave boravišta produljeni

Rok za prijavu boravišta i adrese stanovanja za radnike na privremenom boravku produljen je s 3 na 15 dana od ulaska u RH ili od promjene adrese.

Obveze poslodavaca – što je novo?

• Poslodavci ne smiju od radnika tražiti povrat upravnih pristojbi koji su sami platili
• Dužni su obavijestiti radnika o statusu zahtjeva i o ishodu u roku od 3 dana
• Potvrde i zaključci dostavljaju se elektroničkim putem u korisnički pretinac sustava e-Građani
• Dužni su osigurati primjeren smještaj za radnike ako ga sami organiziraju
• Poslodavci koji su sami platili ispit hrvatskog jezika ne mogu taj trošak prebaciti na radnika

Zahtjevi u sustavu e-Građani i digitalizacija

Novi zakon uvodi veće korištenje digitalnih kanala – zaključci, pozivi i potvrde dostavljaju se poslodavcima u korisnički pretinac sustava e-Građani, čime se ubrzavaju administrativni postupci.

Tko može raditi bez dozvole?

Bez dozvole za boravak i rad mogu raditi između ostalih:

• Nositelji privremenog boravka zbog spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom
• Osobe s humanitarnim boravkom
• Nositelji dugotrajnog ili stalnog boravka
• Azilanti i korisnici supsidijarne zaštite
• Studenti do 25 sati tjedno
• Iseljenici s odobrenim privremenim boravkom za useljavanje
• Gostujući profesori do 7 dana s potvrdom o stipendiji za mobilnost

Pregled najvažnijih izmjena za poslodavce i strane radnike

• Obvezno učenje hrvatskog (A1.1) – na snazi godinu dana od objave Zakona
• Viši financijski pragovi za poslodavce – 100.000 eura (pravne osobe) i 40.000 eura (fizičke osobe) priljeva godišnje
• Viši omjer domaćih/stranih radnika – 20 % (opće), 10 % (deficitarna zanimanja)
• Promjena poslodavca lakša – moguća nakon 6 mjeseci, a u posebnim slučajevima i ranije
• Sezonska dozvola do 3 godine za stalne sezonske poslove
• Studenti – boravak do 3 godine, rad do 25 sati tjedno
• Dubinska provjera na granici – nova europska procedura od 2026.