Važna napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet.

Hrvatska dobila jasna pravila za oduzimanje kriptovaluta

Hrvatska je posebnim Pravilnikom prvi put detaljno uredila postupak privremenog oduzimanja i čuvanja virtualne imovine u okviru dokazne radnje privremenog oduzimanja predmeta.

U Narodnim novinama broj 88 od 12. kolovoza 2026. objavljen je Pravilnik o načinu privremenog oduzimanja i čuvanja virtualne imovine, donesen na temelju članka 263. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku. Novi Pravilnik uređuje postupanje s virtualnom imovinom, uključujući kriptovalute na softverskim i hardverskim novčanicima, burzama i drugim oblicima pohrane, njihov prijenos, čuvanje privatnih ključeva i seed fraza te, kada za to nastupe zakonski uvjeti, povrat osobi kojoj se virtualna imovina vraća. Na snagu stupa 20. kolovoza 2026., osmoga dana od objave.

Oduzeti Bitcoin neće se pretvarati u eure

Jedna od najvažnijih odredbi glasi: virtualna imovina čuva se u istoj valuti u kojoj je privremeno oduzeta, bez prodaje ili konverzije u fiducijarnu (zakonsku) valutu. To znači da se, dok je virtualna imovina privremeno oduzeta, čuva u istoj valuti bez prodaje ili konverzije u fiducijarnu valutu. Ako sukladno Zakonu o kaznenom postupku nastupi obveza povrata, virtualna imovina vraća se prema odluci tijela koje vodi kazneni postupak. Ako je, primjerice, privremeno oduzeto 2 Bitcoina, predmet povrata bit će Bitcoin, a ne njegova protuvrijednost u eurima.

Ovo je bitno jer tržišna vrijednost kriptovaluta može drastično fluktuirati. Ako je Bitcoin u trenutku oduzimanja vrijedio 50.000 eura, a do kraja postupka poraste na 100.000 eura, osoba koja je pravomoćno oslobođena ima pravo dobiti natrag 2 Bitcoina, a ne ekvivalent u eurima.

Nadležno tijelo može otvoriti vlastiti kripto wallet

Pravilnik jasno propisuje da tijelo koje provodi dokaznu radnju može uspostaviti vlastiti novčanik virtualne imovine i na njega prebaciti privremeno oduzetu imovinu. To je logičan korak kada fizičko oduzimanje uređaja nije dovoljno ili nije moguće - primjerice, ako se radi o kriptovalutama pohranjenima na udaljenim serverima ili burzama.

Privremenom oduzimanju podliježu svi oblici pohrane:

  • Softverski novčanici - aplikacije na računalima, mobitelima i online platformama
  • Hardverski novčanici - fizički uređaji poput Ledgera ili Trezora
  • Papirnati novčanici - ispisani privatni ključevi ili QR kodovi
  • Centralizirane burze i skrbnici - računi kod kripto mjenjačnica i custodiana

Nadležno tijelo platit će naknadu potrebnu za prijenos oduzetog kripta

Jedan od tehnički najzanimljivijih detalja Pravilnika: ako na adresi s koje treba izvršiti prijenos nema dovoljno sredstava za plaćanje naknade za prijenos (tzv. gas fee ili rudarsku naknadu), nadležno tijelo može na tu adresu uplatiti potrebna sredstva kako bi transfer bio moguć.

Kupnja kriptovaluta za tu svrhu obavlja se, kada god je to moguće, putem mjenjačnice sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Gdje se čuvaju seed fraza i privatni ključ?

Nakon što je transfer potvrđen, tijelo koje je provelo dokaznu radnju mora izraditi presliku pristupnih podataka - seed fraze, privatnog ključa ili drugih sigurnosnih podataka. Ta preslika se izrađuje:

  • u papirnatom obliku
  • na digitalnom mediju
  • pakirana u netransparentnu, osiguranu omotnicu s natpisom: 'ZABRANJENO OTVARANJE NEOVLAŠTENIM OSOBAMA'

Podaci se pohranjuju u spremište s kontroliranim pristupom i evidencijom pristupa. Dakle, radi se o fizički i proceduralno osiguranom načinu čuvanja, analogno čuvanju klasičnih dokaznih predmeta.

Što ako policija nema seed frazu ni privatni ključ?

Pravilnik ne uređuje posebno situaciju u kojoj nadležna tijela nemaju pristupne podatke potrebne za autoriziranje transakcije. Pravilnik pretpostavlja da tijelo koje provodi dokaznu radnju ima ili može pribaviti pristup virtualnoj imovini - jer definira privatni ključ kao podatak koji "omogućuje potpuni pristup toj imovini i raspolaganje imovinom".

Međutim, ako osoba od koje se imovina oduzima ne surađuje ili nije dostupna, a nadležna tijela nemaju PIN hardware walleta (poput Ledgera), seed frazu, privatni ključ niti drugi način autoriziranja transakcije, virtualnu imovinu tehnički nije moguće prenijeti na drugi novčanik. Sredstva tada mogu ostati na postojećoj blockchain adresi, iako je sama adresa javno vidljiva. Pritom je važno da imovina nije tehnički „zamrznuta”: osoba koja i dalje raspolaže privatnim ključem ili sigurnosnom kopijom seed fraze potencijalno je može prenijeti.

Drugim riječima, država može pravno odrediti da se kriptovaluta privremeno oduzima, ali bez pristupa privatnom ključu ili drugom načinu potvrde transakcije možda je neće moći stvarno premjestiti s postojećeg novčanika.

Blockchain transakcije automatizirano se prate

Pravilnik predviđa i automatizirani nadzor stanja privremeno oduzete virtualne imovine - korištenjem programa i blockchain preglednika koji omogućuju obavješćivanje nadležnog tijela o prijenosu virtualne imovine s nadzirane adrese.

Što se događa ako se kriptovaluta mora vratiti vlasniku?

Ako sukladno Zakonu o kaznenom postupku nastupi obveza povrata virtualne imovine, ona se vraća prema odluci tijela koje vodi kazneni postupak. Vlasniku kojem se imovina vraća mora dostaviti adresu svog kripto novčanika u digitalnom obliku. Trošak blockchain naknade za povratni prijenos snosi tijelo koje obavlja povrat. O povratu se sastavlja zapisnik koji, ako tehničke mogućnosti dopuštaju, sadrži podatke o vrsti i količini imovine, blockchainu, adresama, transakciji i druge dostupne podatke s javnog blockchaina.

Privremeni novčanik mora se obrisati u roku od 24 sata

Pravilnik propisuje i jednu vrlo konkretnu sigurnosnu mjeru. Nakon što su pristupni podaci za privremeno oduzetu virtualnu imovinu pohranjeni u spremište s kontroliranim pristupom i evidencijom pristupa, tijelo koje provodi dokaznu radnju mora odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, obrisati novčanike na koje je prethodno prenesena privremeno oduzeta virtualna imovina.
Svrha ove mjere je spriječiti neovlašteni pristup i neovlašteni prijenos privremeno oduzete virtualne imovine. Pristupni podaci potrebni za upravljanje tom imovinom prethodno se kopiraju, pohranjuju na papiru i digitalnom mediju te čuvaju u osiguranoj omotnici i spremištu s kontroliranim pristupom.

Drugim riječima, Pravilnik ne predviđa da novčanik koji je korišten tijekom samog postupka prijenosa ostane trajno dostupan na uređaju nadležnog tijela, nego zahtijeva njegovo uklanjanje najkasnije u roku od 24 sata, dok se podaci potrebni za kasniji pristup čuvaju na posebno propisan i kontroliran način.

Kada nova pravila stupaju na snagu?

Pravilnik je objavljen 12. kolovoza 2026. u Narodnim novinama (broj 88) i stupa na snagu 20. kolovoza 2026. Od tog datuma ova se pravila primjenjuju na privremeno oduzimanje i čuvanje virtualne imovine tijekom dokazne radnje privremenog oduzimanja predmeta prema Zakonu o kaznenom postupku.

Izvori i pravna osnova