Što je minimalni globalni porez na dobit?

Republika Hrvatska uvela je minimalni globalni porez na dobit putem Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit (Narodne novine, br. 155/2023), koji je stupio na snagu 31. prosinca 2023. godine. Zakon se temelji na Modelu pravila OECD-a (GloBE – Global Anti-Base Erosion) i Direktivi Vijeća EU 2022/2523 od 14. prosinca 2022., kojom se osigurava globalna minimalna razina oporezivanja od najmanje 15% efektivne porezne stope.

Cilj zakona je spriječiti eroziju porezne osnovice i osigurati da multinacionalne kompanije plaćaju porez tamo gdje ostvaruju dobit, bez obzira na to koliko je lokalna porezna stopa niska.

Tko je obveznik – koga se tiče ovaj zakon?

Zakon se primjenjuje na sastavne subjekte multinacionalnih poduzeća (MNP) i velikih domaćih skupina čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva iznosi najmanje 750.000.000 eura u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini.

Obveznici su dakle:

  • Sastavni subjekti multinacionalnih poduzeća (MNP) koji posluju u Republici Hrvatskoj
  • Subjekti velikih domaćih skupina s prihodom iznad praga od 750 milijuna eura
  • Matična društva koja primjenjuju pravilo o uključivanju dobiti (IIR) i pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti (UTPR)

Tri ključna mehanizma za naplatu dopunskog poreza

Minimalno efektivno oporezivanje dobiti osigurava se primjenom triju pravila:

  • QDMTT (Qualified Domestic Minimum Top-Up Tax) – kvalificirani domaći dopunski porez koji se obračunava i plaća u Hrvatskoj za subjekte koji podliježu niskoj poreznoj stopi
  • IIR (Income Inclusion Rule) – pravilo o uključivanju dobiti, prema kojem matično društvo plaća svoj dodjeljivi udio u dopunskom porezu za subjekte grupe koji podliježu niskoj poreznoj stopi
  • UTPR (Undertaxed Profit Rule) – pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti, prema kojem sastavni subjekt grupe podliježe dopunskom porezu koji nije naplaćen na temelju IIR-a

Naplata QDMTT-a ima prednost pred primjenom IIR-a i UTPR-a. Dopunski porez prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske.

Sigurne luke – kako smanjiti administrativno opterećenje?

OECD-ovi kvalificirani međunarodni sporazumi o sigurnim lukama (eng. Safe Harbours) pojednostavljuju izračun i smanjuju administrativno opterećenje obveznika. Razlikujemo:

  • Prijelazna sigurna luka – CbCR: tijekom prijelaznog razdoblja smatra se da dopunski porez iznosi nula ako MNP ispunjava jedan od tri uvjeta (prihod manji od 10 mil. €, efektivna stopa jednaka ili viša od prijelazne, ili dobit jednaka ili manja od sadržajnog isključivanja dobiti prema CbCR-u)
  • Okvir sigurne luke za pojednostavljene izračune (Simplified Calculations Safe Harbour): dopunski porez iznosi nula ako jurisdikcija ispuni rutinski test dobiti, de minimis test ili test efektivne porezne stope
  • Standardi sigurne luke za QDMTT: QDMTT ispunjava uvjete sigurne luke ako zadovoljava računovodstveni standard QDMTT-a, standard usklađenosti i administrativni standard

Prijelazne stope efektivnog oporezivanja

Za potrebe primjene prijelazne sigurne luke (CbCR), prijelazne stope iznose:

  • 15% za fiskalne godine koje počinju 2023. i 2024.
  • 16% za fiskalne godine koje počinju 2025.
  • 17% za fiskalne godine koje počinju 2026.

Prijelazno razdoblje obuhvaća fiskalne godine koje počinju 31. prosinca 2026. ili prije, ali ne uključuje fiskalnu godinu koja završava nakon 30. lipnja 2028.

Što zakon propisuje u pogledu izračuna i prijave?

Zakon sadrži niz kompleksnih područja koja obveznici moraju uzeti u obzir:

  • Pravila za utvrđivanje kvalificirane dobiti ili gubitka svakog uključenog subjekta
  • Utvrđivanje priznatih poreza na dobit svakog subjekta i ukupno plaćenih poreza grupe u jurisdikciji
  • Pravila za izračun efektivne porezne stope po jurisdikciji
  • Pravila za plaćanje dopunskog poreza
  • Administrativne obveze MNP-a i velikih domaćih grupa, obveze Porezne uprave te način plaćanja i naplate
  • Prijelazna pravila i obveza izrade posebnih pravilnika

Posebna pravila za određene subjekte

Zakon predviđa posebna pravila za specifične kategorije subjekata:

  • Zajednički pothvati: prijelazna sigurna luka CbCR primjenjuje se na zajedničke pothvate i društva kćeri kao da su sastavni subjekti zasebne grupe MNP-ova
  • Neutralna krajnja matična društva: prijelazna sigurna luka za CbCR ne primjenjuje se u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva koje je provodni subjekt, osim ako sve vlasničke udjele drže kvalificirane osobe
  • Investicijski subjekti: dužni su izvršiti zaseban izračun GloBE-a uz posebne uvjete koji se odnose na raspodjelu dobiti vlasnicima
  • Nema terije za realizirani gubitak fer vrijednosti: isključuje se iz dobiti ako taj gubitak premašuje 50 milijuna eura u jurisdikciji

Primjena OECD-ovih pravila i administrativni vodiči

Zakon izričito upućuje na primjenu globalnog Modela pravila OECD-a i G20 (Stup 2, Uključivi okvir BEPS-a). Ministar financija će pravilnikom propisati jedinstvenu primjenu modela i pravila OECD-a do kraja 2025. godine. Obveznici pri tumačenju odredbi koriste:

  • Administrativne vodiče i Komentar Modela pravila OECD-a
  • Obrazloženja za primjenu kvalificiranih međunarodnih sporazuma o sigurnim lukama
  • Mišljenja i odgovore na pitanja koje OECD objavljuje na službenim stranicama

Administrativni vodič dostupan je na engleskom jeziku na stranicama OECD-a i Porezne uprave RH. Komentari Modela pravila OECD-a sastavni su dio Modela i primjenjuju se na isti način kao i Administrativni vodič.

Od kada se primjenjuje – ključni rokovi

Zakon je stupio na snagu 31. prosinca 2023. godine, a pravilnik za primjenu Zakona donijet će se do kraja 2025. godine. Ključne napomene o rokovima:

  • Primjena QDMTT-a i IIR-a: za fiskalne godine počevši od 31. prosinca 2023.
  • Primjena UTPR-a (pravilo o prenisko oporezovanoj dobiti): za fiskalne godine počevši od 31. prosinca 2024.
  • Prijelazna sigurna luka za UTPR vrijedi ako jurisdikcija krajnjeg matičnog društva ima porez na dobit od najmanje 20% – tada je dopunski porez jednak nuli

Sve multinacionalne kompanije i velike domaće skupine prisutne u Hrvatskoj trebaju hitno provjeriti porezne obveze, uskladiti interne procese i konzultirati porezne savjetnike kako bi izbjegle sankcije i solidarnu odgovornost članova grupe.