Novi HZZO Pravilnik o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti od 2026. godine

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) donio je novi Pravilnik o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti na sjednici Upravnog vijeća od 30. ožujka 2026. godine. Pravilnik je donesen uz suglasnost ministrice zdravstva, a stupa na snagu osmoga dana od objave u Narodnim novinama. Njime se ukida stari Pravilnik iz 2013. godine (NN 160/13. i izmjene) te se uvode jasnije i ažurirane odredbe za sve osiguranike koji planiraju ili trebaju zdravstvenu zaštitu izvan granica Republike Hrvatske.

Na koga se odnosi novi Pravilnik?

Pravilnik razlikuje tri kategorije država relevantnih za osiguranike HZZO-a:

  • Države EU: sve članice Europske unije, EGP, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina (UK)
  • Ugovorne države: države s kojima RH ima sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju
  • Treće države: sve ostale države, s kojima RH nema uređen međunarodni sporazum o zdravstvenoj zaštiti

Pravo na prekograničnu zdravstvenu zaštitu imaju svi osiguranici HZZO-a, uključujući zaposlenike upućene na rad u inozemstvo, članove njihovih obitelji, studente koji studiraju u inozemstvu te osobe koje privremeno borave u inozemstvu radi privatnog posla.

Liječenje u državama EU - kada vam je potrebno odobrenje?

Osigurana osoba koja planira otputovati u drugu državu EU radi zdravstvene zaštite mora podnijeti pisani zahtjev nadležnom područnom uredu HZZO-a. Uz zahtjev se prilaže:

  • Medicinska dokumentacija s potvrđenom indikacijom za liječenje
  • Potvrda o zakazanom terminu kod ugovornog subjekta HZZO-a u RH
  • Potvrda o raspoloživom terminu u inozemnoj zdravstvenoj ustanovi

Zahtjev ne smije biti odbijen ako liječničko povjerenstvo HZZO-a utvrdi da se potrebna zdravstvena zaštita nije mogla ostvariti u RH u medicinski opravdanom roku. Ako je ugovorni subjekt HZZO-a udaljen 50 ili više kilometara od prebivališta osigurane osobe, pripada joj naknada za prijevoz u visini 0,025% od proračunske osnovice po kilometru.

Rad i usavršavanje u inozemstvu - obvezna prijava 8 dana unaprijed

Osiguranici upućeni na rad ili stručno usavršavanje u inozemstvo na rok duži od 30 dana moraju osigurati da poslodavac ili nadležno tijelo podnese prijavu HZZO-u, i to u pravilu 8 dana prije odlaska. Uz prijavu se obavezno prilaže:

  • Preslika ugovora o radu
  • Akt o upućivanju s navedenim vremenskim razdobljem
  • Liječnička svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti, ne starija od 90 dana, od specijaliste medicine rada

Važno: Ako prijava nije podnesena, troškove liječenja u inozemstvu snosi poslodavac, a ne HZZO.

Boravak u trećim državama - koliki je posebni doprinos?

Za osiguranike koji borave u trećim državama (izvan EU i ugovornih država) radi privatnog posla, pravo na zdravstvenu zaštitu na teret HZZO-a uvjetovano je prethodnom uplatom posebnog doprinosa. Stopa doprinosa iznosi:

  • 0,45% od proračunske osnovice po danu boravka u trećoj državi (za privatni boravak)
  • 10% na osnovicu za obvezna osiguranja za djelatnike i slične kategorije upućene na rad ili stručno usavršavanje odnosno obrazovanje

Doprinos se obračunava i mora biti uplaćen prije odlaska u treću državu, a na osnovi njega HZZO izdaje 'Potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu'. Bez uplaćenog doprinosa i pribavljene Potvrde, osigurana osoba nema pravo na naknadu troškova liječenja iz sredstava HZZO-a.

Hemodijalizа i terapija kisikom u inozemstvu

Kronični bubrežni bolesnici koji koriste bikarbonatnu hemodijalizu te osobe pod terapijom kisikom mogu ostvariti pravo na ovu zdravstvenu zaštitu i u inozemnim ustanovama, ali isključivo na osnovi rješenja Direkcije HZZO-a. Odobrenje se može dobiti za boravak u trajanju do maksimalno 90 dana u jednoj kalendarskoj godini.

Upućivanje na liječenje u inozemstvo - kada i kako?

HZZO može odobriti upućivanje na liječenje u inozemstvo u sljedećim slučajevima:

  • Liječenje urođenih anomalija
  • Transplantacijski programi (uključujući pretraživanje međunarodnih registara darivatelja koštane srži)
  • Liječenje zloćudnih bolesti
  • Iznimno, i druge bolesti ako se liječenje ne provodi u RH, ali može uspješno u inozemstvu

Postupak se pokreće zahtjevom osigurane osobe uz obvezni prijedlog referentnog centra Ministarstva zdravstva ili specijalista iz ugovorne zdravstvene ustanove. Rješenje donosi ovlaštena osoba Direkcije HZZO-a, a žalba se može podnijeti ravnatelju HZZO-a u roku od 15 dana. Protiv rješenja ravnatelja može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana.

Naknada troškova liječenja u inozemstvu

Osigurane osobe koje su platile zdravstvenu zaštitu u inozemstvu iz vlastitog džepa mogu zatražiti povrat troškova od HZZO-a. Uz zahtjev je obavezno priložiti:

  • Originalnu medicinsku dokumentaciju
  • Original računa na ime osigurane osobe s dokazom o plaćanju
  • Za treće države: prijevod dokumentacije na hrvatski jezik

Visina naknade za zdravstvenu zaštitu u trećim državama odgovara stvarnom trošku umanjenom za zakonski propisano sudjelovanje osigurane osobe u troškovima, dok se za ugovorne države naknada isplaćuje prema odredbama međunarodnog ugovora.

Što se promijenilo u odnosu na stari Pravilnik?

Novi Pravilnik donosi moderniziranu i jasniju pravnu osnovu, posebno u segmentima:

  • Uvođenje telemedicine kao oblika prekogranične zdravstvene zaštite
  • Eksplicitno uključivanje UK kao države EU za svrhe ovog Pravilnika
  • Detaljnija pravila za smještaj pratitelja djeteta na bolničkom liječenju u inozemstvu
  • Preciznije odredbe o roku izvršenja rješenja (1 godina, za transplantacije 5 godina)
  • Obveza osigurane osobe da u roku od 15 dana po završetku liječenja dostavi medicinsku dokumentaciju HZZO-u

Svi postupci pokrenuti prije stupanja na snagu novog Pravilnika dovršit će se prema njegovim odredbama, dok se zahtjevi koji se odnose na zdravstvenu zaštitu korištenu prije stupanja na snagu rješavaju prema starom Pravilniku.